Ova prikupljena građa i literatura žele pomoći u studiju teološkog traktata o Trojedinom Bogu. Cilj mi je bio sabrati i u sustavnom redu iznijeti najvažniju građu za traktat. Išao sam također za tim da objedinim, koliko mi je to moguće, oba klasična traktata »De Deo uno« i »De Deo trino«. Na kraju svakog poglavlja navedena je glavna literatura kojom sam se koristio i iz koje sam građu crpio. Ovaj pokušaj želi biti na korist ne samo studentima teologije nego i svima onima koje zanima sam predmet neovisno o akademskom studiju, pa mu žele posvetiti određenu pozornost i time produbiti razumijevanje kršćanske vjere. Potpune bibliografske upute nalaze se na kraju knjige. Potrebno je napomenuti i to kako nisam išao za tim da iznašam pozicije koje se diskutiraju među teolozima niti da pokazujem »status quaestionis« u spornim pitanjima jer bi to nepotrebno opteretilo knjigu čija je glavna svrha prezentirati najvažniju građu za studij na koju se oslanjam i u predavanjima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Naravno, sam odabir građe, njezina obrada i svrstavanje već sami po sebi pokazuju poziciju priređivača koja, dakako, može i treba biti podvrgnuta kritičkom ispitivanju. Oni koje zanimaju »quaestiones disputatae« u ovom predmetu, naći će dovoljno materijala u popisanoj literaturi na kraju knjige; navodim samo one naslove koji su meni bili dostupni. Ovaj tekst najviše se oslanja na priloge u velikoj dogmatici Mysterium Salutis (2. sv.) te na djelo W. Kaspera (1982.). Na našem jeziku nezaobilazno je djelo Stjepana Bakšića (1941.), pogotovo što se tiče naše domaće teološke terminologije. Zahvaljujem prof. dr. Ivanu Golubu na savjetima i primjedbama. Još jedna napomena s obzirom na citiranje: nakon imena autora navodi se godina izdanja djela i eventualno stranice, a potpuni bibliografski navod nalazi se u popisu literature na kraju. Navedena literatura na kraju poglavlja ili pojedinih odsijeka želi ponuditi mogućnost produbljivanja obrađenih tema te upućuje na njihov daljnji studij. Skripta iz filozofije o Bogu (Teodiceja), koju također kanim izdati u ovom nizu, pomoći će u filozofskom osvjetljavanju problematike te može poslužiti kao svojevrsna nadopuna ovim stranicama, napose na onim mjestima gdje se izravno upućuje na teodiceju. Nadam se da kompilatorska narav ovog pokušaja nalazi, ako ne opravdanje a ono barem malu ispriku u nepreglednoj opsežnosti materijala, težini teme, ali i u nakani rođenoj iz autentične potrebe: dati poticaje i uputiti u sustavnije razumijevanje Božjeg Otajstva koje je ujedno Otajstvo našega spasenja. U onoj mjeri u kojoj do tog razumijevanja dođe, shvatit će se možda i ono najvažnije: pravi sadržaj ove knjige zapravo nije između njezinih korica; on je drugdje. Knjiga je samo putokaz.