Kana, lipanj 2019.

Podijeli:

U novome broju kane za lipanj 2019. Josip Grbac promišlja je li budna politička i društvena svijest mladih iz 60-ih godina prošloga stoljeća danas zamrla, a sve se više bezrezervno prihvaćaju zakonitosti koje nude društvene mreže i konzumerizam velikih kompanija. Ivana Brstilo Lovrić piše kako se u radu nedjeljom otkriva tragičnost potrošačkog spektakla, a Rafael Rimić donosi zanimljive rezultate o ovisnosti o internetu. Sveučilišni kapelan s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Odilon Singbo piše pak o drugoj strani tehnologije koja nas okružuje – robotima. Čovjek može prestati biti „normalan“ da bi postao nešto drugo, a robot to ne može, jer je programiran da bude robot. Međutim, o tome što jest, a što nije normalno zanimljivo piše psihijatar Dalibor Karlović u svojoj prvoj kolumni „Liječnik i duša“.  justify;line-height:normal>Novi broj Kane ne zaboravlja, dakako, na duhovnu dimenziju u nama i oko nas. Potrebno je posvijestiti da bez vjere u Boga nema pravednog napretka, naglašava pater Bono Zvonimir Šagi u svojoj kolumni. Josip Sanko Rabar ističe pak da je „religija tek oaza u pustinji novovjekovne tehnike“, osvrćući se pritom na temu novovjekovne znanosti. Da treba biti čovjek jedan prema drugome i odnositi se s puno blagosti upućuje nas sestra Veronika, dok o uvijek zanimljivoj temi razlika između muškaraca i žena, ali s naglaskom na blagoslov u razlikama, piše Jasna Ćurković Nimac. U ovaj niz tema sjajno se uklapa još jedna novost koju donosi lipanjski broj Kane, a to je rubrika Iz pastoralne prakse, za koju je prvi tekst napisao Jeronim Ban, župnik na otoku Šipanu i bolnički kapelan, opisavši tračak pastoralnog iskustva i predanja jednog dušobrižnika.  justify;line-height:normal>Na Kaninim će stranicama čitatelj naići i na vrlo zanimljivo pitanje: je li Isus Krist populist? Postavlja ga Darko Tepert i nudi vrlo sadržajan i zanimljiv odgovor.  justify;line-height:normal>U svibnju je preminuo Jean Vanier, veliki humanist, duhovni pisac, kojem je u ovom broju Kane posvećen teološki osvrt Martine Vuk i tekst „Nevidljivi čovjek“ koji potpisuje Stjepan Lice. Aktualnom trenutku posvećena je i kolumna Stjepana Balobana, Svetost blaženoga Alojzija Stepinca, u kojoj autor navodi kako je zbog „zdravog sjećanja“ važno ponavljati činjenice te obrazlaže zašto je svetost iznad politike i nacionalnih interesa, kao i iznad ekumenizma. Uz čitanje Kane na korak ste bliže toj avangardi u današnjem svijetu, čovjeku puna srca.