U novome broju Kane za mjesec ožujak 2016. godine više je tekstova posvećeno Jubileju milosrđa. Tako Tonči Matulić piše o tome kako Božje milosrđe pretpostavlja čovjekov grijeh. „Uzrok grijeha nije u ljudskoj slabosti, jer ona samo otkriva čovjekovu sličnost s nagonskim i nerazumnom životinjom. Uzrok je grijeha u ljudskoj snazi, a ona otkriva čovjekovu sličnost s mudrim i slobodnim Bogom. Ljudska je snaga dakle u čovjekovoj sličnosti Bogu,“ piše Matulić i tvrdi da nas spašava Božje milosrđe a ne čovjekova samodopadnost. Temom milosrđa u svome se napisu bavi i o. Bono Zvonimir Šagi usredotočujući se na sadašnju podijeljenost ljudi. Zbog podijeljenosti „suvremena društva, suvremene ljude pogađaju krize, kao ovoga rasipnog sina. Od vremena do vremena pojavljuje se kriza kako je to i mi sada doživljavamo. Mnogi osiromašuju, a mnogi opet postaju izrabljivači. Treba nam biti postojan uz Oca ili se iz zalutalosti vratiti k Ocu.“ U svojoj redovitoj kolumni „Vrijeme i riječ“ Darko Tepert također piše o Božjemu milosrđu pridodajući naslovu odmah i čovjekovo milosrđe. Analizira Davidov grijeh i Božje milosrđe i dodaje: „Čita li se ovaj odlomak pod vidom čovjekova milosrđa prema drugom čovjeku, vidi se kako David osuđuje onoga bogataša iz prispodobe i kako za njega kaže 'Četverostruko će naknaditi ovcu zato što je učinio to djelo i što nije znao milosrđa!' David osuđuje bogataša, a onda i samoga sebe, jer nije znao milosrđa, to jest jer nije suosjećao sa siromahom, s onim koji je slabiji od njega, s onim kojega nitko nije mogao ili htio braniti“. O milosrđu u drugim religijama piše Snježana Kirinić, a o životu u virtualnome svijetu ovaj put piše Josip Grbac. “Crkva – ekumenizam – politika“ naslov je članka Stjepana Balobana u kojem on, među ostalim, tvrdi: „Ekumensko zbližavanje katolika Hrvata i pravoslavaca Srba može se dogoditi isključivo na evanđeoskim temeljima i na iskrenoj želji i konkretnim postupcima službenika jedne i druge sestrinske Crkve“. Matija Maša Vekić objavila je razgovor s akademkinjom Anicom Nazor o crkvenoslavenskom jeziku, a Ivana Ćepulić donosi reportažni zapis po Indoneziji, posebice iz Balija. „Koliko traje prijenos vlasti?“ pita se Tonči Tadić, a Milan Šimunović i u ovome je broju svoju kolumnu posvetio pastoralu obitelji s tvrdnjom već u naslovu kako je obiteljska kultura življenja na sve većoj kušnji. Trpimir Alajbeg donosi prikaz proslave Uskrsa u misijama i prikazuje rad s. Beatrice Krstačić u Brazilu. U novoj Kani doneseni su opširniji članci o proslavi Dana Kršćanske sadašnjosti, izvješće s Teološkog četvrtka o migrantima, Ivan Karlić nastavlja pisati o sakramentima, a fra Jure Šarčević za Kanu govori o dolasku relikvija sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb. Tatjana Kren nudi čitateljima nov pogled na poznatoga hrvatskog pisca Ksavera Šandora Gjalskog – pod vidom astronomije budući da je on bio i ljubitelj i popularizator astronomije. Uz 45. godišnjicu smr