U novome, božićnome broju Kane, toj je temi posvećeno nekoliko tekstova. Prije svega je riječ o poetskim tekstovima Ante Tamaruta i Stjepana Lice te o tekstu za djecu „Kameno ili srce od mesa?“ Sonje Tomić, zatim o promišljanjima Darka Gašparovića o Isusovu dolasku u ljudski svijet te o reportaži o Božiću u Ruandi. Tatjana Kren pak piše o Isusovu rođenju i svjetskome građanskome kalendaru u kojem donosi brojne zanimljive podatke koji se odnose kako na židovski tako i na rimski kalendar te na daljnji razvoj rada na kalendaru sve do svjetskoga građanskoga kalendara što se odnosi na međudržavni dogovor kojim se kao takav prihvaća gregorijanski kalendar. Adalbert Rebić u rubrici Teolog odgovara piše o dolasku mudraca s Istoka, odnosno je li riječ o povijesnome događaju ili teološkoj interpretaciji. Od božićne teme krenuo je i V. Martinac u svojemu napisu o puzajućem totalitarizmu kojega on vidi u prevladavajućoj ideologiji i u moći države. „Gospodo generali, hvala vam!“, naslov je redovite kolumne Josipa Grpca koji s teološke strane analizira događaje vezane uz oslobađajuću presudu hrvatskih generalima te posebno ističe snagu vjere i molitve, ali i „lekcije“ koju su generali dali dijelu naše javnosti. Tom se temom, samo sa socijalnog motrišta, bave i Stjepan Baloban kao i Tonči Tadić koji je svoj tekst naslovio jednostavno „Kraj rata“. Tonči Matulić nastavlja pisati svoj teološki osvrt o vjeri, a ovaj put moto mu je tekst sv. Pavla 2Kor 5,7 „Ta, u vjeri hodimo, ne u gledanu“. Vjerom se sa pastoralnog motrišta bavi i Bono Zvonimir Šagi u tekstu naslovljenom „Pedagogija vjere i vjera u pedagogiji“. Pedesetoj obljetnici početka II. vatikanskog koncila posvećen je nekoliko tekstova. Prije svega riječ je o napisu Vladimira Pavlinića koji čitateljima približava vrijeme pokretanja koncila kroz prizmu straha s jedne i nade s druge strane, a četvrti nastavak feljtona o postignućima II. vatikanskog koncila bavi se temama kao što su misno slavlje, mediji, izdavaštvo, misije, caritas, oporbe i sl. U Kani je donesen prilog o Juliju Kloviću, najvećemu minijaturistu renesanse, a u povodu 30. obljetnice Galerije Klovićevi dvori. Suzana Peran približava nam lik bl. Charlesa de Foucaulda, Matija Maša Vekić portretira umjetnicu Margaretu Krstić, Zvonko Madunić Fausta Vrančića, a Hrvoje Špehar nastavlja pisati o europskim pitanjima. Ovaj put naslov njegova teksta je „Kakva Europa? Funkcionalna, međuvladina ili postnacionalna?“ O odnosima Hrvata i Francuske u svome feljtonu upoznaje nas Franjo Šanjek, a Kana i ovaj put donosi priloge za svakoga člana kršćanske obitelji pa se i u ovome broju nalaze tekstovi odgoja djece za medije kao i ekološke teme. Prikazan je i rad sestara karmelićanki BSI koje se brinu da svi koji dođu u njihove domove budu zbrinuti.