U uvodniku siječanjskoga broja Kane, kršćanske obiteljske revije, Josip Grbac posvješćujući aktualni trenutak piše o hrvatskim potajnim novogodišnjim željama, tj. o onome što želi svakome građaninu naše domovine. Popis želja na neki način dotiče gotovo svaku hrvatsku obitelj, jer autor želi: manje korupcije, poštenog poslodavca, više države, manje činovnika, te slobodu od dužničkog ropstva.   Sve nabrojano, a moglo bi se nabrajati unedogled, zapravo tvori infrastrukturu ili podlogu sreće kojoj težimo u ovoj godini, ističe Grbac, te pojašnjava kako pod pojmom sreća misli ne samo na materijalno blagostanje, nego sreću shvaća kao fizičko i mentalno zdravlje, kao sposobnost čovjeka da se posveti kvalitetnim odnosima s drugima, kao osnovni preduvjet kvalitetnim odnosima unutar obitelji. U tom kontekstu zaključuje zdravlje, tolerancija, ljubav, sve ono što smo jedni drugima poželjeli na početku godine uvelike ovise o tome hoće li se i do kada hrvatski građanin osjećati kao žrtva više ili manje vidljivih kreatora njegove sudbine, ili će konačno, njegovo potpuno ljudsko dostojanstvo postati svima, ama baš svima, a pogotovo onima najodgovornijima u Hrvatskoj, najveći prioritet.   Uz papinu pobudnicu Radost evanđelja Stjepan Baloban ističe hitnost otvaranja u crkvenim medijima prostora za raspravu o onome što sa sobom nosi pontifikat pape Franje, a to je preobrazba Crkve. U tom duhu se nastavlja i teološko razmišljanje Tončija Matulića naslovljeno Geste i riječi dobroga pape Franje – osobe za sva vremena. Autor podsjeća, kako papa Franjo ne propušta nijednu prigodu da svojim gestama posvjedoči dobroga, a ne samo vrhovnoga pastira Crkve, uprizorujući najvažniju vrlinu pastira da privlači sebi svoje vjernike i da se njegovi vjernici odazivaju na poziv svoga pastira baš kao što Krist privlači svoga ovozemaljskog namjesnika Franju, a Franjo se odaziva na glas svoga Gospodina i Učitelja – Krista.   Milan Šimunović nastavljajući niz Prenošenje vjere danas upućuje na radost zbog Isusova čovještva. Autor ističe, da je za kršćane bitna Isusova bogočovječnost, a to znači da Bog (Otac) visoko cijeni izvornu ljudskost. Štoviše, Isus je rođen kao čovjek jer je tako Otac htio. I ako se zanimamo za Isusa, nužno je poštovati parametre po kojima je htio biti Bog 's ljudskim licem' i čovjek 's božanskim licem' u istoj osobi.    Siječanjski broj donosi i dva nekrologa, fra Zvjezdanu Liniću i fra Anđelku Badurini. Također je prigoda sjetiti se visokoga jubileja, 90. rođendana fra Bonaventure Dude.    Sugovornica Kane je voditeljica Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv. Franje Vilma Mlinarić s posebnim naglaskom kako su beskućnici dočekali Božić, te o velikom angažmanu svjetovnih franjevaca koji po primjeru sv. Franje daju svoj obol dostojanstvu ljudske osobe. O svom iskustvu u prihvatilištu, te željama u 2014. progovaraju i sami beskućnici.  Evanđelist Luka, pisac trećeg evanđelja tema je rubrike Vrijeme i riječ Adalberta Rebić