Ljetni dvobroj Kane, među ostalim donosi napis Josipa Grpca o reformi škole i tzv. „Brexitu“. Pišući o nejasnome pojmu političkoga upletanja u reformu školstva on kaže: „Sumnjam da se politika koja je radnu skupinu stvorila, vodila samo kriterijima stručnosti, neovisnosti, objektivnosti. No, kada bi tako i bilo, koji će to istinski član radne skupine za izradu novog modela školstva u Hrvatskoj odbiti sugestije i doprinose koje mogu dati vrhunski hrvatski znanstvenici? Logično bi bilo da su sami članovi radne skupine posegnuli za savjetima i mišljenjima onih koje politika nije smatrala 'dostojnima' da budu u radnoj skupini. Osim ako tu nije bilo po srijedi 'namještanje' dobro plaćenog posla 'provjerenim' kadrovima, među koje se svakako ubraja i supruga bivšega hrvatskog premijera“.  O lekciji Brexita i povlačenju paralela prema nama Grbac piše: „Jedna od njih (paralela) svakako je činjenica da bilo kakva politika koja ne osluškuje osjećanja, shvaćanja, strahove vlastitog naroda, koja ne drži do vrijednosti koje su jednom narodu prioritetne, takva politika prije ili poslije doživljava poraz. Papa Franjo imao je pravo. Europa je 'puknula' na pitanju odnosa prema emigrantima i izbjeglicama. Englezi su odlučili napustiti Europsku uniju. Očito ne prije svega zbog ekonomskih i financijskih razloga. Riječ je o drugom po jačini europskom gospodarstvu i trećem gospodarstvu u svijetu.“  O problematici Brexita piše i Tonči Tadić koji tvrdi: „Opći je dojam, ovako gledano sa strane, da britanska politička klasa, izdvojena od naroda, školovana u elitnim privatnim školama i na elitnim sveučilištima, nema niti može imati osjećaj za strahove i osjećaje naroda. Stoga se kampanja temeljila na pumpanju strahova od izlaska iz EU-a, što je kod naroda izazvalo tipični prkos prema višim klasama i njihovoj demagogiji“.  O odnosu Crkve i politike u Hrvatskoj piše Stjepan Baloban upozoravajući na razdijeljenost hrvatskoga vjerničkog korpusa kao i na rascjepkanost katoličkih skupina u političkom životu.  O tome da milosrđe liječi strukture grijeha poretka pravednosti piše Tonči Matulić.  Temom milosrđa u svome feljtonu nastavlja se baviti Darko Tepert koji ovaj put piše o Blaženstvu „Blago milosrdnima“, Ivan Karlić nastavlja svoj niz o sakramentima i posvećuje ga sakramentu pomirenja, a o. Bono Zvonimir Šagi piše o tome kako razmišljati i govoriti o Bogu danas.  O religioznosti u kazalištu piše Darko Gašparović, a u putopisu prikazan je Luksemburg.  I u ovoj Kani, kao i inače, svaki član kršćanske obitelji naći će nešto za sebe.