U svibanjskome broju Kane kao i do sada značajni dio zauzimaju brojni kolumnisti koji svatko sa svog zrenika uočavaju stvarnosti našeg vjerskog, kulturnog i društvenog života iznoseći svoja viđenja i prijedloge. Tako Josip Grbac piše o smislu posvećenog života stavljajući ga u kontekst Godine posvećenog života te ističe radikalnost morala posvećene osobe pri čemu, tvrdi Grbac, „osoba posvećena života u pirncipu ne radi kompromise. Obični kršćanin evanđeoski radikalizam često ublažava i prilagođuje okolnostima. Osoba posvećena života, međutim, nastoji taj radikalizam živjeti u potpunosti (…)“. Dotičući se potom pitanjem morala Božjeg milosrđa ističe moral ljubavi naglašavajući kršćanski moral i moral tzv. „efikasnosti“ pri čemu ističe kako je „opasno prebrzo i lakovjerno velikim riječima vjere ulaziti u odnose s drugima, dok ispod tinjaju ljudska patnja i nepravda“. Grbac se pita je li duhovno zvanje uopće moguće izvan kršćanske obitelji kao i to kako uopće prepoznati duhovno zvanje. „Brojni su primjeri 'hrvatske nemoći' u odnosu prema nepravdama koje i danas različite interesne skupine, pojedinci, pa i drugi narodi nanose hrvatskome narodu“, kaže u svome napisu naslovljenom „Kako se ophoditi s nepravdama?“ Stjepan Baloban, dok je Tonči Matulić svoju kolumnu u cijelosti posvetio Izvanrednoj Jubilarnoj godini milosrđa koju je papa Franjo objavio 11. travnja. Posljednju takvu Svetu godinu proglasio je sveti Ivan Pavao II 1983., a Matulić tvrdi kako je proglašenjem ove potonje papa Franjo dao dublji naglasak II. vatikanskom koncilu. O odgovornosti informatičkih medija za moral u društvu piše o. Bono Zvonimir Šagi, a Livio Marijan, nakon Teološkog četvrtka, sintetizira svoju temu prikazujući tzv. Istočne kršćane. Vladimir Pavlinić, temeljeći se na vlastitom iskustvu, svoj je napis posvetio tzv. kultu ličnosti i svemu onome što uz to ide kao što su primjerice sateliti oko diktatora. „Dugotrajna gospodarska kriza uvijek rađa 'spasitelje nacije', bilo lijeve bilo desne. S druge strane, dugotrajna gospodarska kriza jača želju za rasprodajom i uništenjem prirodne i povijesne baštine, - jer smo u krizi sva je ta ljepota mjerljiva u novcu!“, piše među ostalim Tonči Tadić. Ivana Ćepulić putopisno prikazuje Meksiko, Trpimir Alajebeg nam približava karmelićanku BSI s. Anu Mariju Maleš i njezin misionarski rad u Nigeriji. I u ovome je broju više napisa posvećeno obitelji (Darko Gašparović, Milan Šimunović, Marija Belošević), a u rubrici „Brojni ali svi naši“ prikazana je obitelj Marije i Marijana Galeković. O tome tko je cinik piše Josip Sanko Rabar, a Stanko Uršić piše o stečaju kune. Kana odgovara na pitanja svojih čitatelja, donosi brojne druge priloge koji su namijenjeni svakome članu kršćanske obitelji.