Novi broj kršćanske obiteljske revije Kana u nekoliko se članaka osvrće na boravak tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zagrebu.  O. Bono Zvonimir Šagi bavi se porukom koju dolazak svečeva tijela u Hrvatsku ima, a Marija Belošević donosi iscrpan izvještaj sa svih događanja. U članku „Moćan mali brat“ donesen je osvrt na život, djelovanje i put milosrđa sv. Leopolda Bogdana Mandića.  Temi milosrđa i ovaj je broj posvetio više članaka. Tako Tonči Matulić piše o tome kako je potrebno prvenstvo dati milosrđu u odnosu na žrtvu. „Božje milosrđe nije neki lijepi i privlačni ukras pastoralnoga djelovanja Crkve. Ono je još manje prigodno sredstvo za podilaženje rubnima i onima izvan Crkve. A najmanje je povod za teološke i pastoralne sporove oko pravovjerja u Crkvi. Božje milosrđe je, kako izjavljuje papa Franjo, samo ime Božje. Ono je najuzvišenija Božja osobina koja treba postati organizirajućim elementom cjelokupnoga govora o Bogu i navještaja Boga u svijetu. U tome smislu Božje milosrđe smijemo i trebamo smatrati drugim imenom za novu evangelizaciju koja dakako ne računa s nekim drugim i novim evanđeljem, nego s jednim i jedinim evanđeljem Isusa Krista koji je utjelovljeno Božje milosrđe u svijetu“, piše Matulić.  Analizirajući treći dio Knjige proroka Izaije bibličar Darko Tepert piše o tome kako će milosrđe zasjati, što je to Godina milosti i kako se socijalno djelovanje doživljava kao oslobođenje. U tom tonu donesen je i opsežan razgovor sa Suzanom Borko, zamjenicom ravnatelja Hrvatskoga Caritasa, koja je od početka izbjegličke krize bila na terenu s potrebitima.  Josip Grbac s etičkoga i moralnog stanovišta bavi se tzv. „Panama Papers“ te već u naslovu, uza znak pitanja, postavlja i neku vrstu dijagnoze: „Panama Papers – rađanje pravednijega svijeta“. Dakako, postavlja i jedno važno pitanje: A hrvatski Papersi?  Stanko Uršić na tome tragu piše kako je jasno da je „današnje upravljanje u INI protivno hrvatskim zakonima. I ako bivši predsjednik Hrvatske vlade tvrdi da je čist u toj stvari, najmanje što treba reći jest tko sve nije čist. Do tada, ne zaslužuje da mu se išta vjeruje“.  Sustav upravljanja državom u ovom je broju tema kojom se bavi Stjepan Baloban, a Tonči Tadić pita se kada završava II. svjetski rat  i kaže: „Danas, u 2016., iznova načinjati i ponavljati sukob 'ustaša' i 'partizana' besmisleno je i može se objasniti samo na jedan od dvaju mogući načina: ili je riječ o ljudima čiji je politički repertoar bijedan i neinventivan, a žele po svaku cijenu opravdati svoje postojanje na javnoj sceni ili je pak riječ o medijskom zavlačenju javnosti kojim se želi skrenuti pozornost s neke druge teme, recimo, gospodarske“.  Problematici fanatizma svoj članak posvetio Vladimir Pavlinić naslovivši ga „S fanaticima u budućnost“ ustvrdivši „najveće zlo čovječanstva jesu fanatici, ideolozi i apsolutisti“.  U feljtonu o sakramentima Ivan Karlić piše o sakramentu euhari