O najvećemu kršćanskom blagdanu Uskrsu riječ je u više tekstova novoga, uskrsnoga broja Kane.  Tako Martina Vuk piše o Uskrsu kao aktivnoj nadi i znaku kršćaninove moralne zrelosti. Autorica je doktorandica na katedri specijalne moralne teologije i kršćanske socijalne etike na Sveučilištu u Friburgu u Švicarskoj.  „Otvoriti se nadi znači primiti i vjerovati; to znači čekati, ustrajati i onda kad se pričinja da je Bog 'zatvorio vrata' i na molitve ne odgovara u naše vrijeme i na naš način“, piše ona. Tekst molitveno-meditativnog određenja naslovljen „Gospodin moji i Bog moj“ potpisuje Tomislav Salopek, a opširniji egzegetsko-teološki članak „Uskrsnuće od mrtvih kod Pavla“ piše Darko Tepert. „Kao i kod drugih novozavjetnih pisaca, Kristovo se uskrsnuće nalazi u središtu Pavlova vjerovanja. Stoga se u Poslanici Rimljanima i može pročitati rečenica: 'Ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen'“, piše uvodno dr. Tepert. O Uskrsu u zemlji vatre i leda riječ je u prikazu djelovanja s. Celestine Gavrić, karmelićanke Božanskoga Srca Isusova, koja govori o iskustvima iz Brazila i Islanda gdje još uvijek djeluje kao misionarka. Mirko Ivanjek temeljito je prikazao knjigu pape Franje „Božja muka – nada za tebe“, dok Stjepan Lice svoj meditativno-poetski napis posvećuje putu iz Emausa. I s. Veronika Popić s čitateljima dijeli razmišljanje kako radosna vijest Uskrsnuća upućuje na izlazak, što znači izlazak iz patnje, mraka i besmisla na svim razinama ljudske stvarnosti. I onda kad sve izgleda beznadno i bezizlazno, ta uskrsna nada daje nam hrabrosti i odvažnosti nositi se s teretom ovozemaljskog života. Stjepan Baloban u svojoj kolumni poziva na suočenje s problemima u Crkvi, Silvana Migles piše o tome je li uopće moguće negirati važnost muško-ženskih odnosa, Tado Jurić upozorava na problem iseljavanja Hrvata, Tonči Tadića piše o Europi, Hrvatskoj i Brexitu, a na razne nove tehnološke izazove u svijetu, koji otvaraju ozbiljna bioetička pitanja, upućuje Odilon Singbao u svome napisu o transhumanizmu. Josip Grbac bavi se društvenim temama koje već dugo zabrinjavaju hrvatsku javnost te se dotiče pitanja brodogradnje u kojem vidi sliku Hrvatske. O osjećaju i pravilu našeg zajedništva piše o. Bono Zvonimir Šagi, u putopisu je prikazana Sicilija, a i ovaj broj obiluje brojnim i raznovrsnim tekstovima koji su primjereni svakome članu kršćanske obitelji. Kana s novim uredništvom nastavlja serioznijim, no ipak nešto prohodnijim putem. Čitajte Kanu – to je važno za zajedništvo te duhovni i intelektualni rast vaše obiteljske zajednice.